Etički kodeks JU Centar za socijalni rad Tuzla

BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

TUZLANSKI KANTON

GRAD TUZLA

JAVNA USTANOVA CENTAR ZA SOCIJALNI RAD

TUZLA

 Tuzla, Kozaračka bb, tel.: +387 35 36 90 10, fax: +387 35 36 90 35, e-mail: Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

Na osnovu člana 17. Pravila Javne ustanove Centar za socijalni rad Tuzla broj:I-01-05-2-665 od 17.06.2013.godine sa izmjenama broj:I-01-05-2-847 od 24.07.2014.godine i broj:I-01-05-2-1333 od 27.10.2015.godine, direktor Javne ustanove Centar za socijalni rad Tuzla donosi

ETIČKI KODEKS

Član 1.

Etički kodeks uspostavlja etička načela i pravila ponašanja u JU Centar za socijalni rad Tuzla u cilju stvaranja i unapređenja efikasnosti a sve na zadovoljstvo korisnika usluga, radnika Centra i institucija i ustanova sa kojima Centar sarađuje.

Član 2.

Ovaj Etički kodeks primjenjuje se na:

1.Direktora Centra;

2.Sve radnike Centra

(u daljem tekstu: lica na koja se primjenjuje Etički kodeks).

Član 3.

          

            Lica na koja se primjenjuje Etički kodeks obavezuju se da u obavljanju svojih radnih zadataka poštuju etičke standarde i načela utvrđena ovim Etičkim kodeksom, kao i univerzalna etička načela i standarde primjerene javnim ustanovama.

Član 4.

           Obavljanje svih radnih zadataka u Centru vrši se izričito i jedino uz primjenu i poštivanje zakona, podzakonskih akata, propisa, pravila i procedura propisanih od strane nadležnih državnih organa, kao i poštivanje Pravila Centra, te općih i pojedinačnih akata donesenih od strane nadležnih organa Kantona i Grada Tuzla.

Član 5.

Svaki radni zadatak koji u vršenju diskrecionih ovlaštenja, licu na koje se primjenjuje Etički kodeks izdaje nadređeni, mora biti jasan odnosno razumljiv i moguć sa utvrđenim razumnim rokovima za izvršavanje i sa tačno određenim ili odredivim predmetom.

Radni zadatak mora biti utemeljen na zakonima, podzakonskim propisima, planovima i programima rada, te drugim aktima koji uređuju djelatnost rada Centra.

Član 6.

           Lica na koja se primjenjuje Etički kodeks dužna su voditi računa da svojim ponašanjem na javnom mjestu i istupanjem u javnosti ne umanje lični ugled, ugled Centra i povjerenje korisnika usluga, radnika Centra i partnera sa kojima postoji saradnja, kao i ugled Grada Tuzla kao osnivača ovog Centra.

         U obavljanju privatnih poslova licima na koja se primjenjuje Etički kodeks nije dozvoljeno korištenje službenih oznaka ili autoriteta radnog mjesta u Centru.

Član 7.

        Lica na koja se primjenjuje Etički kodeks u vršenju svojih redovnih poslova ne smiju dozvoliti da njihov privatni interes dođe u sukob sa javnim interesom.

Član 8.

          Lica na koja se primjenjuje Etički kodeks u slučaju nastanka stvarnog ili očiglednog sukoba interesa, u svakom pojedinačnom slučaju obavezna su se odmah isključiti iz daljeg odlučivanja i o tome odmah obavijestiti:

-Radnici – Rukovodioca Službe;

-Rukovodilac Službe – pomoćnika direktora

-Pomoćnik direktora – direktora Centra

-Direktor Centra – Upravni odbor.

Član 9.

            Sve javne nabavke roba, usluga i radova u Centru moraju se obavljati na transparentan način koji osigurava ravnopravnost učešća svih potencijalnih ponuđača, tako da im se omogući isti nivo informacija i dovoljno vremena za pripremu kvalitetnih ponuda.

           Svako preferiranje određenog ponuđača ili grupe ponuđača od strane lica na koja se primjenjuje Kodeks kao posljedicu će imati onemogućavanje njihovog daljeg rada na poslovima nabavki s mogućnošću prestanka radnog odnosa u Centru.

           Član Komisije za javne nabavke, u slučaju da ima imovinski interes ili lični interes sa ponuđačem čiju ponudu vrednuje Komisija a čiji je član, dužan je odmah po prijemu ponude tog ponuđača prijaviti predsjedniku Komisije, u pismenoj formi, navedeni sukob interesa i isključiti se iz daljeg rada Komisije čiji je član.

  

Član 10.

          

            Lica na koja se primjenjuje Etički kodeks dužna su da materijalna i finansijska sredstva koja su im povjerena u vršenju poslova koriste namjenski, ekonomično i efikasno, isključivo za obavljanje poslova i da ih ne koriste u privatne svrhe.

Član 11.

           Imovina Centra treba se isključivo koristiti na način i za potrebe za koje je i namijenjena, odnosno nabavljena.

          Pod imovinom Centra podrazumijevaju se: objekti, materijali, zalihe, intelektualna svojina, podaci, softveri i ostala imovina koja je u vlasništvu Centra, pod zakupom ili se nalazi u posjedu Centra.

          Svako korištenje imovine Centra u druge svrhe u odnosu na one za koje je nabavljena, odnosno namjenjena, može se dopustiti samo na temelju odluke osnivača, po odobrenju neposrednog rukovodioca a sve u skladu sa važećim propisima i aktima Centra.

Član 12.

          Internet resursi u Centru mogu se koristiti uz puno pridržavanje profesionalnih standarda korištenja te vrste resursa i etike korištenja računarskih mreža.

Član13.

                                                                        

         Sve informacije, uključujući pisanu i elektronsku dokumentaciju, lične i poslovne podatke o korisnicima usluga Centra koje su u okviru redovnih poslova na raspolaganju licima na koja se primjenjuje ovaj Etički kodeks, čuvaju se kao poslovna tajna.

         Posebnu pažnju lica na koja se primjenjuje ovaj Kodeks obavezni su posvetiti čuvanju podataka o malodobnim licima koja predstavljaju naročito zaštićene podatke u skladu sa svim propisima koji se u ovoj oblasti primjenjuju.

         Lica na koja se primjenjuje ovaj Etički kodeks a koja ne budu postupala u skladu sa odredbama stava 1. i 2. ovog člana biće sankcionisana na odgovarajući način.

         Obaveza postupanja i zaštite informacija iz stava 1. i 2. ovog člana je trajna, i ne prestaje sa prestankom radnog odnosa ili imenovanja na drugo radno mjesto u Centru.

Član 14.

         Lica na koja se primjenjuje Etički kodeks ne smiju primiti poklon, niti bilo kakvu uslugu ili drugu korist za sebe ili druga lica u vršenju svoje dužnosti, osim protokolarnog ili prigodnog poklona manje vrijednosti.

        Ako je lice na koje se primjenjuje Etički kodeks u nedoumici da li se ponuđeni poklon može smatrati prigodnim poklonom manje vrijednosti dužno je o tome zatražiti mišljenje neposrednog rukovodioca.

Član 15.

         Lica na koja se primjenjuje Etički kodeks ne smiju neovlašteno saopštavati informacije do kojih su došla u obavljanju svojih poslova, kao ni davati informacije drugima ako to nije u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka (''Službeni glasnik BiH'' broj: 49/06, 76/11 i 89/11), Zakonom o slobodi pristupa informacijama u Federaciji BiH (''Službene novine FBiH'' broj: 32/01 i 48/11), podzakonskim propisima i aktima Centra.

Član 16.

        Lica na koja se primjenjuje Etički kodeks obavezna su se prema korisnicima usluga socijalne zaštite koja se javljaju u Centar kao i korisnicima na terenu ophoditi korektno, pravedno i nepristrasno.

        Korektno postupanje između ostalog podrazumijeva:

        -brzo djelovanje, bez nepotrebnog odlaganja;

        -pravilno postupanje, postupanje u skladu sa važećim zakonima i propisima, kao i općim i pojedinačnim aktima po kojima Centar ima obavezu postupanja;

        -pažljivo postupanje imajući u vidu starosnu dob i obrazovanost korisnika usluga socijalne zaštite, njihovu eventualnu invalidnost, privatnost i povjerljivost podataka i dokumenata koje daju na uvid;

        -pružanje pomoći, pojednostavljivanjem postupka, obrazaca i informacija o pravima i uslugama, evidentiranje informacija, te davanje jasnih i preciznih podataka o pravima i obavezama korisnika;

         -odgovorno postupanje i izbjegavanje konflikata.

         Pravedno postupanje prema korisnicima usluga socijalne zaštite odnosno usluga Centra između ostalog podrazumijeva:

       -  tretiranje ljudi u sličnim okolnostima na jednak način;

- prihvatanje činjenice da se pravila i propisi ne bi smjeli primjenjivati na način da dovode do nepravičnosti;

- spremnost za preispitivanje pravila i postupaka i za njihovu moguću izmjenu ukoliko je to neophodno;

- informisanje korisnika usluga socijalne zaštite o tome kako mogu tražiti svoja prava i zaštitu istih, sarađujući u potpunosti u svakom postupku te biti potpuno otvoreni za svaku moguću ispravku konstatovane greške u postupanju;

- predlaganje odluka prilikom rasprava Stručnih timova Centra koje su u skladu sa zakonom i zasnovane na utvrđenom činjeničnom stanju za svaki predmet pojedinačno;

-izbjegavanje predrasuda prema rasi, vjeri, etničkom porijeklu, spolu, kulturi, jeziku i stavovima;

Član 17.

        Međusobni odnosi lica na koja se primjenjuje Etički kodeks temelje se na uzajamnom poštivanju, povjerenju, saradnji, pristojnosti i strpljenju.

        Lica na koja se primjenjuje Etički kodeks dužna su da međusobnim odnosima obezbijede potrebnu saradnju, ne ometaju proces rada ustanove, pospješuju profesionalne odnose i radnu atmosferu i da izbjegavaju radnje koje bi imale štetne posljedice po ugled Centra.

Član 18.

               Lica na koja se primjenjuje Etički kodeks su dužna da budu prikladno i uredno odjevena i  da svojim načinom odijevanja na radnom mjestu ne narušavaju ugled Centra.

              Neprikladnom odjećom smatra se naročito:

             -Za muškarce: kratke pantalone ili pantalone koje u stojećem stavu dosežu iznad članaka, košulja ili majica koja nema kragnu, rukave ili je neuobičajenih, živih boja, te obuća otvorenih prstiju;

             - Za žene: previše otvoren vratni izrez bluze ili majice, bluza ili majica bez leđa i bretele, helanke, kožne pantalone, izuzetno poderane farmerke te neprimjerena obuća (papuče);

             - Sportska odjeća, odjeća sa većim oznakama ili natpisima, odjeća sa simbolima koji mogu biti uvredljivi ili iritantni po bilo kojem osnovu, nepokriveni torzo te nošenje kape u prostorijama Centra.

              Licima na koja se primjenjuje Etički kodeks nije dozvoljeno nošenje tetovaže na vidljivim dijelovima tijela, te nošenje pirsinga.

              Neposredni rukovodilac upozorava lice na koje se primjenjuje Kodeks a koje je neprikladno odjeveno na obavezu poštivanja Kodeksa u pogledu odijevanja na radnom mjestu i na mogućnost određenog sankcionisanja u slučaju ponovljene povrede Kodeksa.

             

Član 19.

               Lica na koja se primjenjuje Etički kodeks u iznimnim situacijama kada to okolnosti rada na terenu ili u samom Centru zahtijevaju odijevanje mogu prilagoditi trenutnim potrebama i odstupiti od Etičkog kodeksa u dogovoru sa neposrednim rukovodiocem i uz njegovo odobrenje.

Član 20.

               Lica na koja se primjenjuje Etzički kodeks su obavezna da kontinuirano unapređuju etičko ponašanje u Centru i da čim saznaju za bilo koji oblik nezakonitog ili neetičkog ponašanja u vezi sa radom u Centru, a zavisno od okolnosti, to neodložno prijave neposrednom rukovodiocu.

              Centar neće otkrivati identitet podnosioca prijave, izuzev u slučajevima predviđenim zakonom.

                  Prilikom poziva za edukacije, seminare, simpozije ili druge oblike edukacija ili dodatnog stručnog osposobljavanja svaki radnik kome je poziv dostavljen obavezan je o istom upoznati neposrednog rukovodioca i sa istim se konsultovati o potrebi prisustva istom.

Član 21.

                                                                

               Zloupotreba Etičkog kodeksa u svrhu osvete, diskvalifikacije ili diskreditacije lica na koja se primjenjuje Etički kodeks, čime se nanosi ili može nanijeti moralna – nematerijalna i materijalna šteta tim licima, je zabranjena.

Član 22.

                                                                     

               Svim licima na koja se primjenjuje Etički kodeks isti se mora dostaviti kako bi bili upoznati sa sadržajem Etičkog kodeksa.

               Sva lica na koja se primjenjuje Etički kodeks dužna su potpisati izjavu da su upoznati sa sadržajem Etičkog kodeksa.

               Izjava o upoznavanju sadržaja Etičkog kodeksa je sastavni dio ličnog dosjea.

Član 23.

          Od lica na koja se primjenjuje Etički kodeks očekuje se da djeluju u skladu sa odredbama istog.

          Odgovornost je svakog lica da prouči i da se upozna sa ovim Kodeksom, da kod neposrednog rukovodioca traži dodatno objašnjenje i savjet u vezi sa tumačenjem i zahtjevima ovog Etičkog kodeksa, kao i u vezi sa svakom situacijom koja je naizgled u suprotnosti sa Etičkim kodeksom.

Član 24.

 

          Odstupanja od odredbi ovog Etičkog kodeksa nisu dozvoljena.

          Svako kršenje i zloupotreba odredbi Etičkog kodeksa rezultiraće neodložnim pokretanjem postupka utvrđivanja odgovornosti, što može, u skladu sa zakonom i općim aktima Centra predstavljati osnov za odgovarajuće sankcionisanje.

Član 25.

                                                                         

          Etički kodeks stupa na osnagu danom donošenja.

Broj:I-01-05-1-1359/17

Tuzla, 29.09.2017.godine                                                                                                            DIREKTOR

                                                                                     Dr sci Lejla Jogunčić, dipl.pravnik

                                                                                  

O nama

50 GODINA JU CENTAR ZA SOCIJALNI RAD TUZLA

 

 

Centar za socijalni rad Tuzla osnovan je Odlukom Narodnog odbora opštine Tuzla 30.marta 1959. godine a  počeo je  sa radom polovinom aprila te iste godine.

 Počelo se sa  tri čovjeka  i obavljenjem najnužnijih poslova, a već 1961. godine  otvara se Savjetovalište za  predbračna i bračna pitanja u kojem  su pored radnika Centra angažovani i ljekari (neuropsihijatar i ginekolog).Osim toga  u sklopu Centra nalazilo se i Prihvatilište  za djecu i omladinu sa poremećajima u ponašanju, a kao poseban oblik pomoći starim i iznemoglim licima formirana je društvena kuhinja.

Kvalitetan napredak u regulisanju statusa Centra  dao je  Zakon  o socijalnoj zaštiti u BIH donesen 1971. godine. Tada su iz nadležnosti organa uprave društveno-političke zajednice preneseni upravni poslovi i rješavanje o pravima građana iz oblasti socijalne zaštite (starateljstvo,odnos roditelja i djece,usvojenja, rješavanja o pravima civilnih žrtava rata, pravo na novčanu pomoć članovima porodica na obaveznoj vojnoj službi).

 

 

Stupanjem na snagu Porodičnog zakona 1980. godine i odredaba o obaveznom pokušaju mirenja bračnih drugova od 1982. godine znatno su prošireni zadaci i zakonska ovlaštenja Centra za socijalni rad.

1989. godine u Centru je zaposleno 34 radnika (11 socijalnih radnika, 2 psihologa, 2 pedagoga, jedan defektolog, sociolog, diplomirani pravnik i politolog, 2 upravn pravnika i drugi). U tom periodu Centar za socijalni rad Tuzla bio je jedan od razvijenijih centara  u tadašnjoj Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini.

U ratnom periodu, iako je  radio sa znato manjim brojem uposlenika i u otežanim uslovima Centar nije izgubio svoju osnovnu funkciju. Prvi se uključio u prihvat prognanika i pružio im  neophodnu pomoć. S obzirom da nije bilo novčanih davanja, licima  koja su se nalazila u stanju  socijalne potrebe –korisnici stalne novčane pomoći , djeca i odrasla lica na porodičnom smještaju,  Centar je  pomagao podjelom paketa sa  osnovnim,  životnim artiklima  kao i paketima  sa odjećom i obućom.  Zajedno   sa uposlenicima Službe za boračko-invalidsku zaštitu uposlenici Centra su obilazili  porodice  poginulih boraca  i obavljali  poslove vezane za  ostvarivanje njihovih prava.

 

Donošenjem Zakona  o osnovama  socijalne zaštite, zaštite  civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom (Federalni zakon, a u skladu sa njim Kantonalni zakon  koji je donesen 2000. godine )utvrđena je nadležnost Javne ustanove Centar za socijalni rad, odnosno utvrđeni su poslovi koje ova ustanova obavlja  a koji se odnose na zahtjeve za ostvarivanje prava   korisnika po ovim zakonima.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona    o osnovama socijalne zaštite, zaštite  civlnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom, koji je donesen 2004. godine znatno  se povećao broj  zahtjeva za ostvarivanja prava  koja su regulisana ovim zakonom a koja se odnose  na prava lica sa invaliditetom- pravo na ličnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć od drugog lica i ortopedski dodatak.

Od 2005.godine  kada se počeo primjenjivati ovaj Zakon  pa do 2008. godine prosječno se u ovom Centru primi godišnje  preko 8000 zahtjeva, od čega se  polovina odnosi na zahtjeve za rješavanje  o pravima invalidnih lica na oštećenje organizma, tuđe njege i ortopedskog dodatka.

U oblasti zaštite djece bez roditeljskog staranja i socijalno pravne zaštite porodice  svake godine  centar  pruži pomoć u  smještaju počev od porodičnog, smještaja u domove i druge ustanove, usvojenja ili stavljanja  pod starateljstvo određenom broju djece. Samo u prošloj godini na smještaju se nalazi 71 djete u hraniteljskim porodicama  a 37 djece je smješteno u ustanove. Korisnici  ovih usluga su djeca bez roditeljskog staranja, djeca  ometena u fizičkom i psihičkom razvoju, djeca čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama, i vaspitno zanemarena i zapuštena djeca.

Stručni tim koji se bavi maloljetničkom delikvencijom  svake godine  pruži socijalni, psihološki i pedagoški   tretman za oko stotinu maloljetnika i njihovih roditelja a taj se broj svake godine rapidno povećava. U svakoj godini izrekne se oko pedeset odgojnih mjera  od odgojnih preporuka, pojačanog nadzora roditelja i nadzora organa socijalne skrbi.Zbog nepostojanja institucije za smještaj maloljetničkih delikvenata nije bilo primjera  smještaja u maloljetnički zatvor mada postoji potreba   za određene slučajeve maloljetničkih prekršitelja.

Poseban oblik zaštite pruža se odraslim licima kojim je oduzeta poslovna sposobnost koji su stavljeni pod strateljstvo.  Na evidenciji Centra nalazi se  300 lica  koja su pod starateljstvom  i kojima je imenovan staralac, a od ovog broja kod  30 lica dužnost staraoca vrši neposredno služba ovog centra, odnosno  za staraoca su im imenovani uposlenici ovog centra.

Jedan od problema sa kojima se u posljednje vrijeme  susreće Centar je smještaj beskućnika  koji ne posjeduju ličnu dokumentaciju a toku  postupka i obrade se utvrdi da isti   nemaju prebivalište u Tuzli .U prošloj godini Centar je   zbrinuo tri beskućnika  u Udruženje  HO Međunarodni forum solidarnosti prihvatni Centar „Duje“.

 

Stalne novčane pomoći  i jednokratne pomoći koje su najčešći oblici novčanih davanja a koja se daju korisnicima u stanju socijalne potrebe, kreću godišnje od oko 500 za stalne i u posljednjoj godini 1177 za jednokratne pomoći. Ovi podaci  ukazuje na povećani broj građana koje se nalaze u stanju socijalne potrebe.

Korisnici ovog vida pomoći su  materijalno neobezbijeđena i za rad nesposobna lica, stara lica bez porodičnog staranja, osobe sa invaliditetom,  lica sa društveno negativnim ponašanjem i lica kojima je zbog posebnih okolnosti potrebna socijalna zaštita.Takođe ovu pomoć koriste i žrtve porodičnog nasilja, djeca, omladina i odrasli sa problemima ovisnosti od droga i alkohola, samohrani roditelji, lica sa problemima u mentalnom zdravlju, stare osobe sa mentalnim i zdravstvenim problemima i hronično oboljela lica. idrugi

Svake godine Centar obradi oko 1000 zahtjeva za refundacija trudničkog bolovanja, jednokratne pomoći porođenoj  nezaposlenoj majci  i pomoći u prehrani djece do 6 mjeseci starosti .   Korisnici ovih  prava  su majke za vrijeme porodiljskog odsustva, odnosno nezaposlene  majke porodilje  i porodice sa djecom koje su materijalno ugrožene.

Krajem juna 2008. godine,a nakon 49 godina postojanja i rada   u neuslovnim prostorima, Centar za socijalni rad  je uselio u  zgradu bivšeg obdaništa,  koja je adaptirana   sredstvima  obezbjeđenim  od strane   Općine Tuzla kao osnivača u iznosu od 146.373,20 KM. Polovinom  2008. godine Ministarstvo za rad i socijalnu politiku Tuzlanskog kantona izdvojilo je namjenska sredstva u iznosu od 50.000,00 KM za nabavku opreme.

Useljenje u novu zgradu i nabavka  tehničke opreme,  dali su  novi podstrek i kvalitet u radu uposlenika  Centra koji su u novom prostoru dobili  mogućnost za bolju organizaciju  rada i kvalitetniju uslugu građanima Tuzle.

Trenutno je u Centru zaposleno  23 uposlenika  od čega je sedam  sa  Visokom stručnom spremom, tri sa Višom  spremom i 13 ostalih uposlenika.  Kvalifikaciona struktura svakako ne zadovoljava niti  narasle potrebe  niti standarde koje su predviđeni za ovu oblast. U narednom periodu  Menadžment  Centra će u saradnji sa Općinom kao oosnivačem  raditi na  profesionalnom  i stručnom unapređenju ove ustanove.

Djelatnost Centra za socijalni rad Tuzla u 2009. godini, odvijat će se u skladu sa programskim ciljevima i sadržajima socijalne i dječije zaštite na području koje pokriva ova služba, zavisno od cjelokupnih društvenih kretanja koji će uslovljavati proces rada i prilagođavanje novonastalim uslovima, a posebno od finansijskih sredstava koja su  utvrđena za rad ove Ustanove budžetom osnivača za 2009.godinu.

Osnovna koncepcija rada Centra za socijalni rad Tuzla je da se u politici sprovođenja socijalne zaštite nastavi sa pružanjem svih vidova zaštite i pomoći građanima koji se nalaze u stanju socijalne potrebe, ali u isto vrijeme iznalaze i predlažu nova rješenja zajedno sa ostalim nosiocima u organima vlasti.

U smislu  realizacije planskih zadataka za 2009. godinu, Centar će nastaviti saradnju sa svim nosiocima socijalne i dječije zaštite kako na kantonalnom tako i na federalnom nivou te sa  određenim nevladinim organizacijama  na zajedničkim projektima koji se odnose prije svega na pomoć djeci i odraslima na porodičnom smještaju, osoba sa posebnim potrebama, civilnim žrtvama rata, korisnicima stalne novčane pomoći, licima pod starateljstvom, kao i drugim porodicama u stanju socijalne potrebe.